Od trenutka njihovog uvođenja, JETRONIC sistemi ubrizgavanja goriva dokazali su se nebrojeno puta pod najgorim okolnostima svakodnevne vožnje. Razlozi zbog kojih je to tako leže u jednoj jedinoj reči-BOSCH, sinonim za kvalitet.
Retko koji mehanički sklop na automobilima se može pohvaliti takvom dugovečnošću u proizvodnom smislu kao što je slučaj sa najpoznatijim sistemom za mešanje goriva i vazduha-karburatorom. Ovaj uređaj je proizvođen decenijama i za to vreme ugrađen u ko zna koliko desetina miliona putničkih automobila. Za svo to vreme princip njegovog rada, ali i njegove glavne komponente su ostale tako reći istovetne.
Međutim novi zahtevi po pitanju konstrukcije motora, njegovih radnih karakteristika i posebno po pitanju kvaliteta izduvnih gasova, u najnovije vreme, doveli su do toga da se počelo razmišljati o naprednijim konstrukcionim rešenjima koja bi udovoljila ne samo trenutnim željama i potrebama za kvalitetnijom vožnjom i očuvanjem životne okoline u smislu čistijih izduvnih gasova kroz manju potrošnju goriva, već i želji konstruktora da naprave jednu kvalitetnu bazu za dalja istraživanja u oblasti napajanja motora gorivom i vazduhom. Kao rezultat ovakvog rada i razmišljanja Bosch je 1973. godine javnosti prvi put prikazao potpuno novi sistem mehaničkog ubrizgavanja benzina sa lambda kontrolom zatvorenom petljom pod nazivom K-Jetronic.
Da bi radio, benzinski motor zahteva tačno određen odnos vazduha i goriva. Idealan odnos ove dve materije je 14,7:1 i on se naziva stehiometrijskim odnosom. Drugim rečima, za kompletno sagorevanje 1kg benzina potrebno je 14,7 kg vazduha. Ali, određene radne okolnosti (npr. prazan hod ili puno opterećenje) čine neophodnim da se ovaj odnos do određenih granica koriguje. I zaista, odnos između stvarne i teorijske potrebe za vazduhom, koji se naziva λ (grčko slovo: lambda), varira od 0,9 do 1,1. Vrednosti koeficijenta λ koje su manje od jedinice odgovaraju bogatijoj smeši (odnos vazduha i goriva je manji od stehiometrijskog) što za posledicu ima povećanje snage motora, odnosno vrednosti koeficijenta λ koje su veće od jedinice odgovaraju siromašnijoj smeši (odnos vazduha i goriva je veći od stehiometrijskog) što za posledicu ima smanjenje izlazne snage.
Jedna od svakako najvećih prednosti sistema za ubrizgavanje goriva u odnosu na karburatore se ogleda u preciznosti sa kojom ovaj sistem radi, odnosno ubrizgava gorivo. Izostavljanjem karburatora i uvođenjem brizgaljki skraćen je put koje gorivo treba da pređe do ulaska u cilindar. Ovo znači da je u mnogome izbegnuto njegovo taloženje po zidovima usisne grane, a što opet znači da mnogo veći procenat goriva ostaje u vazduhu usisnog kanala nego što je to bio slučaj kod karburatora. Druga velika prednost je u veličini kapljice energenta koja je sada nekoliko puta manja što ima za posledicu njeno mnogo lakše isparavanje u usisnom kanalu, dakle prelazak u gasovito stanje, a samim tim i poboljšano mešanje sa vazduhom. Jasno je da novi sistem sada iziskuje mnogo manje smeštajnog prostora pod haubom od starog, što konstruktori, naravno, koriste da bi maksimalno optimizovali usisne kanale u cilju dobijanja što povoljnije krive obrtnog momenta, da bi se još bolje aerodinamički oblikovao prednji deo vozila itd.
U najveće mane, odnosno nedostatke, ovog sistema svakako spada cena koja je u svakom slučaju viša od cene karburatora, odnosno njegova kompleksna konstrukcija koja, logično, iziskuje i određenu stručnu obuku servisera.
K-Jetronic je BOSCH-ov mehanički sistem ubrizgavanja benzina koji kontinualno ubrizgava gorivo i koji ne zahteva ni jedan oblik upravljanja. Podeljen je u tri glavna funkcionalna područja: merenje protoka vazduha, snabdevanje gorivom i unošenje goriva.
- Merenje protoka vazduha odnosno količine usisanog vazduha u motor je kontrolisano klapnom za gas i mereno protokomerom vazduha. Količina usisanog vazduha služi kao glavna dejstvujuća varijabla za određivanje osnovne količine goriva za ubrizgavanje.
- Snabdevanje gorivom se vrši uz pomoć električne benzinske pumpe koja snabdeva gorivom razvodnik preko akumulatora goriva i filtera . Razvodnik goriva raspoređuje to gorivo na brizgaljke u usisnim kanalima cilindara. --- Unošenje goriva je prouzrokovano količinom usisanog vazduha, koji služi kao kriterijum za doziranje goriva za pojedine cilindre, a on se određuje na osnovu položaja merne ploče u usisnom vodu. Ova merna ploča zapravo predstavlja protokomer vazduha koji istovremeno kontroliše razvodnik goriva.
Protokomer vazduha i razvodnik goriva su sklopovi koji su deo upravljačkog uređaja smeše. Ubrizgavanje se kontinualno odvija, bez obzira na položaj usisnih ventila. U trenucima kada su ovi ventili zatvoreni gorivo se “gomila” u usisnom grlu.
